Temperatura je jedan od vitalnih znakova koji se koristi za procjenu zdravstvenog stanja djece i odraslih tokom određenih vrsta bolesti i virusa koje uzrokuju promjenu tjelesne temperature i tjelesnog stanja te stanja organizma.

Tjelesna temperatura predstavlja ravnotežu između unutarnje temperature i površinske temperature, koja se odaje na površini tijela isparavanjem, znojenjem i izlučevinama. Promjene tjelesne temperature ukazuju na zdravstveno stanje organizma, u kakvom je stanju te nam na taj način tijelo daje upozorenja o opasnosti i kritičnosti stanja organizma.

Normalna tjelesna temperatura zdravog čovjeka, izmjerena na površini kože, kreće se između 36 i 37 ⁰C . Temperatura izmjerena na sluznicama viša je za 0,1 do 1,⁰C.

Tokom dana normalna tjelesna temperatura niža je ujutro, a viša poslijepodne a kod male djece je viša nego kod starijih ljudi, pri tjelesnom naporu i jačim emocijama, kod žena nakon ovulacije i u prvim mjesecima trudnoće.

Tjelesna temperatura mjeri se toplomjerom sa živom, obojenim alkoholom ili elektronskim toplomjerom. Prije mjerenja toplomjer treba stresti tako da se živa ili alkohol skupe u rezervoaru, a ne u cjevčici. Osoba kojoj se mjeri temperatura treba mirovati par minuta.

Mjesta za mjerenje tjelesne temperature su: između dva nabora kože – u pazuhu ili preponi, na sluznicama – u ustima ispod jezika i u debelom crijevu.

Uzroci povišene temperature

Povišena tjelesna temperatura kod djece i odraslih, nastaje u stanjima kada se uslijed djelovanja virusa, bakterije i infekcije te uslova u prostoriji ili fizičkog napora centar za termoregulaciju namjesti na višu razinu. Najčešći razlog su upalne ili zarazne bolesti kod kojih se pojačano stvaraju hemijske tvari (pirogeni) koje stimuliraju porast temperature. Iako je to jako štetno za cijelo naše tijelo, s druge strane to nam signalizira postojanje bolesti, pomaže praćenju težine i toka bolesti. Stimulira i nespecifični imunološki odgovor. Dakle, povišena temperatura uz dozu opasnosti ukoliko se ne reagira na vrijeme, je nama upozorenje da se nešto ozbiljno dešava. Drugi razlozi su vanjski uticaji poput sunčanice i toplotnog udara kada se također poremeti tjelesna temperatura i miže nas dovesti u jako kritično stanje.

Kad se ustanovi povišena temperatura, korisno je:

• raskomititi se, obući što laganiju i prozračniju odjeću i redovno prozračiti prostor u kojem bolesnik boravi
• prostoriju također ne pregrijavati, optimalna je temp. oko 21 C
• povećati unos tekućine, tj. dijete češće nuditi piti ili ako se doji, stavljati na prsa. Odrasli mnogo više vode nego inače u zdravom i normalnom stanju
• okupati se u mlakoj vodi ili stavljati hladne obloge

Mjerenje tjelesne temperature zahtjeva mirovanje i koncentraciju, a kada je mjesenje temperature mališanima u pitanju, tu su već potrebne i mnoge druge tehnike kako bi se dijete umirilo i kako bismo uspjeli doći do rezultata.

Posebno osjetljiva skupina, koja često na bolest reaguje povišenom temperaturom su djeca. Povišena temperatura ukazuje da se u dječjem organizmu događaju neke promjene. Npr. prvi zubići, grčevi, razne infekcije i mnoge druge manje ili veće opasnosti.

KAKO IZMJERITI TEMPERATURU BESKONTAKTNIM TOPLOMJEROM?

Iako specifikacije beskontaktnih toplomjera govore kako su namijenjeni mjerenju temperature na čelu osobe, takve toplomjere stručnjaci više koriste za mjerenje temperature na karotidnoj arteriji na lijevoj ili desnoj strani vrata osobe te na zglobu ruke. Infracrveni senzor ustvari mjeri infracrveno zračenje tkiva, a za takvo zračenje najzaslužnije su krvne žile. Dosta stručnjaka misli kako su rezultati mjerenja na vratu ili zapešću tačniji od onih na čelu. Ako je površina čela vlažna, izmjerena temperatura mogla bi biti niža od stvarne.

Također, beskontaktni toplomjeri puno su laganije i praktičnije sredstvo mjerenja pri kojem se toplomjer u par sekundi usmjeri prema čelu osobe na udaljenosti od 2 do 5 cm te potom njegov infracrveni senzor izmjeri temperaturu na površini tijela.

Pogledajte ponudu iz našeg shopa i pobrinite se za vaše zdravlje.