Često se pitamo kada pravimo razne vrste obroka, slanih ili slatkih, da li da odaberemo margarin ili maslac. Na to pitanje vam odgovaramo sljedećim tekstom u nadi da ćemo vam pomoći pri odabiru:
Maslac ili margarin
Da li znamo razliku između maslaca i margarina? Na ovo pitanje ćemo odgovoriti u narednom tekstu.Vrlo često u receptima naiđemo na ovaj sastojak, pa nam se ostavlja na izbor koji da upotrijebimo. Starije i iskusnije domaćice vjerovatno znaju bolje, pa izaberu onaj koji je kvalitetniji i zdraviji.
Prva razlika između maslaca i margarina je u načinu njihovog nastanka: maslac se pravi od mlijeka ili vrhnja, možemo kupiti običan ili posoljeni. Margarin se pravi od ulja, soli i emulgatora. Od stručnjaka se uvijek preporučuje ono što je prirodnije. U današnje vrijeme margarin je prilično dorađen te se u njega dodaju vitamini te smanjuje masnoća kako se ne bi povisivala razina lošeg holesterola. Kako bi proizveli što zdraviji margarin, neki proizvođači u potpunosti miču trans masti iz njega pa je u svakom slučaju dobro čitati sastojke.
Zbog niza sastojaka u margarinu i industrijskog postupka, istraživanja ga povezuju s različitim zdravstvenim problemima, a ponajviše sa srčanim tegobama i visokim holesterolom.
Maslac se sastoji od zasićenih masnoća koje su se dugo povezivale s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i kolesterola ako se uzimaju u prevelikim količinama. No novije studije pokazuju da zapravo zasićene masnoće poboljšavaju profil lipida u krvi, odnosno povisuju razinu dobrog kolesterola u krvi. Treba istaći da je maslac iznimno bogat vitaminom K2 koji sprečava kalcifikaciju arterija te vitaminima A, D i E koji jačaju imunitet. Nutricionisti navode da se u maslacu nalazi i omega 6 te omega 3 masne kiseline i jako je važno naglasiti da sastav maslaca ovisi o izvornoj namirnici tj. mlijeku, odnosno ispaši životinje. Također ističu, da je margarin isto tako prvenstveno masna namirnica koja osim zasićenih masti sadrži i nezasićene masne kiseline. Nekada su margarini sadržavali visok udio trans masnih kiselina (smatraju se nepoželjne u prehrani zbog toga što se povezuju sa većim oboljevanjem od srčano-žilnih bolesti i nekih karcinoma). Danas se novim tehnološkim procesima taj udio smanjuje. Najčešće tvrdi margarini sadrže više trans masnih kiselina od mekših, mazivijih margarina u kojima dominiraju polinezasićene masne kiseline te su obogaćeni antioksidansima poput vitamina A, D i E, omega 3 masnim kiselina i biljnih sterola.
Na pitanje koju namirnicu izabrati u ishrani, margarin ili maslac, stručnjaci kažu da to bude ona opcija koja je prirodnija. Stoga maslac bi bio bolji izbor, pogotovo onaj dobiven od mlijeka pašnih životinja koji obiluje omega 6 i omega 3 masnim kiselinama, vitaminima, mineralima i lecitinom. Ove komponente mogu neutralizirati potencijalno štetan učinak zasićenih masti i holesterola. Ipak trebamo biti oprezni, ne bi trebalo konzumirati više od jedne ili dvije kašike maslaca.
