U zimskom periodu uskraćeni smo za mnoge vrste voća i povrća koje, itekako, volimo, a vrlo su važne za naše zdravlje. Itako dok čekamo vrijeme njihovog sazrijavanja, proljeće i ljeto, ukoliko imamo svoje eko proizvode trebamo se na vrijeme obezbijediti zalihama koje će nam koristiti tokom zime.

Često smo skeptični po pitanju toga, mnoge domaćice smatraju ukoliko zalede neku od tih namirnica, da će uništiti njihovu nutritivnu vrijednost. Da li je to istina, sazanat ćemo u ovom tekstu. Smrznuto voće i povrće bitno je zamrzavati brzom metodom, nedugo nakon branja, jer tada zadržava više vitamina, minerala, antioksidansa i drugih hranjivih sastojaka, nego neko svježe povrće i voće koje stoji nekoliko dana nakon što ga uberemo. Brzo smrzavanje sprečava razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje i truhlež.

Navest ćemo primjer brokule, koja u smrznutom obliku ima  više vitamina C, luteina i četiri putaviše beta-karotena nego svježa brokula koja je stajala tri dana. Slična situacija je i sasmrznutom mrkvom, graškom i borovnicama koje su imale visoke razine vitamina Ci polifenola, dok svježi špinat se pokazao bolji nego zaleđeni. Blanširanje je metoda koju koristimo ukoliko želimo sačuvati lijepu boju, mehkoću i brzinu spremanja nekog povrća.

Buraniju često blanširamo, ali trebamo znati da ovim postupkom gubimo 50%  vitamina C koji je vrlo osjetljiv na toplinu. Kada kupujemo zamrznute proizvode, voće i povrće, trebamoobratiti pažnju da su pojedinačni komadi u pakovanju razdvojeni, ukoliko suzbijeni i na njima imaju komadići leda znači da je dolazilo do odmrzavanja i ponovnog zamrzavanja.

Kuhanje na pari je najbolji način očuvanja vitamina. Zamrznuto voće i povrće koristimo  narazne načine. Dodajemo ga u smutije, može se koristiti kao preliv za razne torte, kolače, palačinke. Zatim pri pravljenju različitih čorbi, krem-supa,salati i sl.