Tazno začinsko bilje koristimo u svakom obroku, bilo da se radi o lakšim ili zahtjevnijim receptima. Moderna, lakša verzija unošenja začinskog bilja u naša jela je naravno sušeno bilje. Međutim, svježe začinsko bilje je potpuno nova, jača i zdravija dimenzija.
Začinsko bilje
Danas u svijetu postoje hiljade začina, koje možemo dodati jelima. Spremanje jela bez dodatka začina postalo je nezamislivo. Osim lijepog okusa koji želimo postići, što nam je i krajnji cilj, dodaci jelima čine mnogo toga dobrog i za naše zdravlje. Neke od tih dobrobiti su sljedeće:
• Pojedini začini djeluju učinkovitije od lijekova, a ne uzrokuje nuspojave
• Upotrebom začina smanjujemo svakodnevni unos soli, koja povisuje pritisak te vodi upalama, bolestima srca i bubrega, a sve to utječe na rizik od kancerogenih oboljenja
• Pomaže u gubitku suvišnih kilograma
• Pridonosi zdravlju organizma i dugovječnosti
• Dodavanjem začina jačamo naš imunitet
• Zabavno je jer isprobavamo razne okuse i posebnosti kuhinje nekih drugih nacionalnosti
Nekad su se začini koristili da bi anulirali loše okuse ili da bi prikrili okus hrane koja i nije baš svježa. Bili su dosta skuplji i bio je luksuz koristiti ih u svakodnevnom kuhanju. Danas nije tako. Svaka porodica s prosječnim primanjima može priuštit sebi većinu njih. Koristimo ih za pojačavanje okusa i gastronomskog doživljaja i uživanja u hrani. Osim u slanim, koristimo ih u slatkim jelima (cimet, menta, matičnjak isl.)
Predložit ćemo vam neko začinsko bilje koje bi trebali koristiti zbog mnoštva dobrobiti za naše zdravlje, a pri tome lahko ga je i uzgojiti:
• Peršun – obiluje antioksidansima, flavonoidima, folnom kiselinom te vitaminima C, B12, K i A.
Pomaže pri izbacivanju bubrežnog kamenca, konstipacije, plinova, kolika, astme, osteoartritisa, visokog krvnog pritiska te kod dijabetesa. Koristi se u sezonskoj salati, dressingu, sendviču, marinadi, supama, rižotu, tjestenini, povrću na žaru, ribi i mesu.
• Menta – upotrebljava se kao dodatak slanim i slatkim jelima. U nekim krajevima dodaje se janjetini, mrkvi, grašku, sladoledu i osvježavajućim pićima itd. Na našem prostoru zovu je „nana“. Čaj od mente/nane pomaže u problemima s probavom te ujedno ima i snažno protuupalno djelovanje. Sadrži mnogo vitamina A i C i minerala magnezija i željeza. Od listova možemo praviti jako ukusan i osvježavujući sok.
• Timijan/čubra/majčina dušica
Vrlo lahko uspijeva u svim krajevim i klimama.
Od davnina koristio se u liječenju bolesti kao što su kašalj, bol u prsima, bronhitis i upala grla i rješava probleme sa probavom. Ne šteti mu dugo kuhanje niti sušenje pa se koristi u spremanju janjetine, junetine, divljači. Dodaje se marinadama, umacima i sosovima, jelima od povrća i ribi, a posebno kao začin jelima spremljenim na roštilju, zatim salatama, pizzama te u pripremi morskih plodova. Jelu daje pikantan okus, a istovremeno neutralizira masnoću.
• Bosiljak
Bogat je antioksidansima, ima antiseptičko, antibakterijsko i protuupalno djelovanje.
Pomaže protiv nadutosti, prilikom nedostatka apetita, pri prisutnosti plinova i bubrežnog kamenca, ali i kao sredstvo koje ublažava akne, ožiljke te ubrzava proces zacjeljivanja posjekotina.
Sušeni bosiljak ima jači okus od svježega pa se dodaje u variva i razna druga jela od povrća, ponajprije od graška i graha, razne salate i namaz.
Sušeno začinsko bilje važno je dobro pohranit u staklene ili keramičke posude sa poklopcem i čuvatih ih na tamnom mjestu jer im svjetlost škodi.